Dežanovac je nastao na jednom od velikih posjeda 1489. godine zvanom posjed Domičkovina. U 18. i 19. st. u Dežanovcu dolaze Hrvati iz Gorskog kotara i doseljenici iz Češke i Mađarske. Danas je Dežanovac istoimena općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nastala na zapadnim predjelima pobrđa Papuka. Područje Općine Dežanovac dezanovac_1obuhvaća površinu od 99,85 km2, a osim općinskog središta pripada joj još 11 naselja i to: Blagorodovac, Dežanovac, Donji Sređani, Drlež, Golubinjak, Gornji Sređani, Goveđe Polje, Ivanovo Polje, Kaštel Dežanovački, Kreštelovac, Sokolovac i Trojeglava, a gotovo jednu četvrtinu stanovništva čine Česi. Na mjestu ovog naselja u srednjem se vijeku nalazila utvrda Sveti Duh (mađ. Szentlelk) s vlastelinskim dobrom plemićke obitelji Kaštelanovića, koji su posjedovali i utvrde Sirač i Željnjak, dijelom Dimičkovinu kraj današnjeg Gornjeg Daruvara i druga dobra. Pred turskim osvajanjima izbjegli su u Bisag u Hrvatskom zagorju, gdje je ta barunska loza izumrla. Novo naselje su utemeljile hrvatske obitelji iz Gorskog kotara i Like oko 1746. godine i ono se prvi put spominje u jednom dokumentu Požeške županije iz 1781. godine pod nazivom "Desanovo selo". Njemačko, mađarsko i u većem dijelu češko pučanstvo iz sjevernih zemalja Habsburške monarhije naseljava Dežanovac i okolna mjesta naročito u drugoj polovici 19. st. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Dežanovac broji 2.715 stanovnika koji žive u 926 kućanstava. Dan općine Dežanovac obilježava se 16. travnja.
Općina Dežanovac će uskoro donositi II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dežanovac. Pozivamo Vas da dostavite zah
U tijeku je Izgradnja kuće posljednjeg oproštaja na groblju u Kreštelovcu. Općina Dežanovac ovaj projekt provodi putem mjere/intervencije&nb
